MOGU LI JOGA I AEROBIK ZAJEDNO?
Općenito, vrlo je teško jednoznačno odgovoriti na ovo pitanje, prije svega zbog toga što različiti njezini pravci postavljaju i različite naglaske na određene aspekte (duhovni, tjelesni, filozofski, religijski i sl.) Zbog toga se jogu katkada mistificira pridajući joj domete koja ona objektivno nema, ponekad je se svrstava u neku «fakirsku disciplinu» lišenu bilo kakve veze sa suvremenim životom, a katkada se sve svodi na priču o beskrajnim dosadnim seansama kontemplacije i meditacije.
Iako joga, nažalost, može biti sve to, ipak se – srećom – suvremene europske i svjetske škole joge sve više okreću njezinom zdravstveno-terapijskom i rekreacijskom aspektu prilagođavajući je potrebama zaposlenih («normalnih») ljudi.
Ukratko, mogli bismo reći da je joga učenje o putu prema zdravlju, sreći i savršenom duševnom miru. Praktički, u suvremenim školama najviše se pozornosti poklanja vježbama, te različitim tehnikama opuštanja i disanja. Religijski i filozofski aspekt prisutan je negdje više, a negdje manje, no sve je izraženija orijentacija prema učenju o zdravom životu, prehrani itd.
NE MORATE BITI «OD GUME»
Velika je zabluda da su jogijske vježbe «teške», da se uglavnom sastoje od «nemogućih» položaja što ih mogu izvesti samo najrazgibanije balerijne, ili da je suština svega u dubljenju na glavi i sličnim ekstravagancijama. Naprotiv, zbog jednostavnosti vježbi, te njihove prilagodljivosti potrebama i mogućnostima svakog pojedinca, jogom se danas mogu baviti sve kategorije polazniKa; od sportaša u punoj snazi i kondiciji, preko poslovnih ljudi, do «običnih» smrtnika, djece, invalida, rekonvalescenata itd.
Danas je zapažen trend sve većeg okretanja jogi menadžera i zaposlenih žena, te studenata i mladih općenito.
PUT KA ZDRAVLJU
Jogijska znanost (potkrijepljene tisućljetnim iskustvom i praksom suvremenih rekreacijskih programa joge) navodi niz blagotvornih djelovanja vježbanja na tijelo i duh; na praktički sve organe i organske sustave u tijelu, te na niz psiholoških (duhovnih) aspekata osobnosti (osjećaj smirenja, sreće, zadovoljstva, ljubavi prema bližnjima i sl).
Najdjelotvornija se u praksi joga pokazuje kod ublažavanja ili uklanjanja bolova u leđima vratu i kralješnici, te problemima probave, nesanice, glavobolja i stanja napetosti i nervoze.
Svojedobno je zanimljivo znanstveno istraživanje provedeno u zagrebačkom Medical Yoga Centru, školi joge koja ima verifikacije nekoliko zdravstvenih institucija i čiji je program rekreacijske joge već 15 godina prihvaćen na katedri za osnovne kineziološke transformacije Kineziološkog Fakulteta u Zagrebu. Temeljeno na nekoliko stotina anketiranih polaznica, istraživanje je pokazalo da su – kao temeljne promjene u svom zdravlju – polaznice Medical Yoga programa navele upravo gore spomenute indikacije.
Konkretno, ukoliko nisu u pitanju ozbiljne bolesti koje zahtijevaju sustavni liječnički tretman, jogom se vrlo učinkovito rješavaju problemi običnih i sveprisutnih čestih boljki suvremenog čovjeka.
Oni nestrpljivi, uvijek će pitati: «Nakon koliko vremena vježbanja?». Precizan odgovor je, naravno, teško dati, no ako nije u pitanju ozbiljan poremećaj, prvi se rezultati pokazuju katkada ODMAH, a sasvim sigurno nakon 2-3 mjeseca vježbanja intenzitetom 2-3 puta tjedno po 60 minuta.
JOGA JE IDEALAN ZAVRŠETAK SATA AEROBIKA ILI SPORTSKOG TRENINGA
Na pitanje da li je joga bolja i zdravija od aerobika većina će ortodoksnih jogijskih učitelja nedvojbeno odgovoriti pozitivno. Niz je razloga zbog kojih sam pristalica pomirljivijeg stava. Aerobik je, rekao bih, izvanredan oblik rekreacije , ali uz neke uvjete. Baš kao i sve ostale rekreacijske aktivnosti. Ukratko, pri izboru bilo kojeg oblika tjelovježbe, treba voditi računa o svojim stvarnim mogućnostima. Ne možete na aerobik ako nemate savršeno zdravu kralješnicu (aerobikom ju nećete ozdraviti!) niti ćete na tenis s akutnom artrozom u kukovima ili koljenima. Joga ima tu prednost da ju, zbog lakoće i mirnog tempa, mogu upražnjavati i one kategorije ljudi kojima bi intrenzivnije rekreacijske aktivnosti naškodile. No, ako vam se joga čini suviše sporom, laganom ili monotonom, kombinirajte je s drugim rekreacijskim aktivnostima; aerobikom, plivanjem, joggingom…svejedno.
U principu, joga je idealna na kraju nekog treninga, za opuštanje, istezanje (stretching) i vraćanje izgubljene svježine. Jogijskim vježbama potičemo cirkulaciju u cijelom tijelu i ubrzavamo odstranjivanje otrovnih tvari koje su se nagomilale u mišićima kao posljedica pojačanoe aktivnosti. Jogom umirujemo disanje i rad srca, ali istovremeno snabdijevamo organizam s optimalnom količinom kisika adekvatnom povećanim potrebama. Jogom, nadalje, eliminramo eventualne stresove koji su katkada nezaobilazan “prateći element” rekreacije (nerviranje kod partije tenisa, na “haklu” i sl). I napokon, jogom vraćamo izgubljenu fizičku i mentalnu svježinu neophodnu pri povratku svakodnevnim aktivnostima.
Joga je, dakle, praktički idealan nastavak (završetak) rekreacijskih aktivnosti. Nešto manje je, međutim, preporučljiva kao uvod u krekreacijski trening, prije svega zato što usmjerava cirkulaciju prema dubokim mišićima kralješnice te unutrašnjim organima, što ima za posljedicu manji dotok u ekstremitete (a upravo su ekstremiteti bitni za većinu rekreacijskih aktivnosti). Naravno, ukoliko svoju rekreaciju počnete serijom jogijskih asana ili vježbama disanja (meditacije), nećete pogriješiti. Mir, duhovna ravnoteža, optimalna snabdjevenost kisikom, te pojačana sposobnost koncentracije…sve će se to i te kako odraziti ka kvalitet rekreacijskih aktivnosti što slijede.
