MOZAK – VELIKI POTROŠAČ KRVI
Da li ste se ikada zapitali zašto jogiji čak i pretjerano, hvale razne varijante vježbe stajanja na glavi? Razlog je u tome što upravo ove (tzv. inverzivne vježbe) trenutno i pouzdao odstranjuju sve smetnje venske cirkulacije nastale uslijed stajanja, nekretanja, pretjeranog intelektualnog rada i sl.
Kod četveronožaca (psa ili konja) masa tijela je paralelna s tlom, a težina raspoređena je ravnomjerno i problem venske cirkulacije ni izbliza nije tako izrazit kao kod čovjeka. Njegova je cirkulacija okomita i gravitacija pri tome ima prvenstvenu ulogu. Ispod razine srca time je prvenstveno pogođen krvotok vena. Naime da bi se venozna krv vratila u srce i pluća, mora savladati silu teže, upravo zbog mišićnih stezanja koja komprimirajući vene vraćaju krv prema srcu, pri čemu zalisci služe kao ventili u jednom smjeru, sprečavajući čitavo otjecanje prema natrag. To je rješenje zadovoljavajuće za običnog čovjeka koji, da bi postojao, mora istrošiti svoje mišiće, ali za intelektualca, koji odviše sjedi, stezanja mišića su nedovoljna da bi osigurala venama normalnu brzinu protoka krvi, što uzrokuje akumulaciju venozne krvi u nogama, osobito u trbuhu, gdje krv miruje u organima, i kvari njihov normalan rad.
U dijelovima tijela koji su smješteni ispod srca, povratak venozne krvi olakšan je time što vlastita težina djeluje u smjeru kretanja, ali je nasuprot tome zakočena cirkulacija u arterijama i to upravo prema mozgu; to je još nepovoljnije za intelektualca koji se bavi gotovo isključivo umnim radom a čiji mozak kao veliki potrošač kisika ima potrebu za dodatnim prilivom krvi!
Na stotine je jogijskih vježbi (asana) koje potiču cirkulaciju prema mozgu, a raspon im se kreće od najlakših (mirno i polagano okretanje glave), pa do najtežih poput stoja na glavi, koji je u neku ruku za mnoge (pogrešno!) simbol joge. Sve te vježbe osiguravaju ispiranje mozga velikom količinom krvi te pod lakim pritiskom uklanjaju i spazme krvnih žila koje su, uz ostale tegobe, uzrok velikom broju glavobolja. Stoga se joga pokazuje učinkovitom prevencijom svih oblika lošom cirkulacijom uvjetovanih glavobolja.
Važnost svega rečenoga, kad je mozak u pitanju, shvatit ćemo tek kad se podsjetimo da mozak svakodnevno ispire prosječno 2000 litara krvi. Jedan gram bijele moždane supstance ima čak 300 metara kapilara, a moždana kora, slavna »siva tvar« krije u sebi tisuću metara kapilara!
Kad je o mozgu riječ, bitno je da mu osiguramo i neko učinkovito sredstvo za poboljšanje pamćenja, budnost, intuiciju..? Znanstvenici su jedan od mogućih recepata formulirali otprilike ovako:
„Ukoliko je ostvarena optimalna cirkulacija u mozgu, mišićna aktivnost “energizira” kortikalne centre, a djelatnost se moždanih funkcija pojačava i podržava stalnim pritjecanjem proprioceptivnih impulsa.“
Prevedeno na jezik običnih smrtnika značilo bi to da snabdijevanje mozga dovoljnom količinom krvi izvanredno pridonosi učinkovitoj aktivnosti mozga, pa tako i učenja i memoriranja novih sadržaja.
