MOŽE LI PSIHA DEFORMIRATI KRALJEŠNICU?
„Misliš li da možeš ili misliš da ne možeš; u oba slučaja si u pravu“ poznata je izreka iz arsenala suvremene teorije o pozitivnom razmišljanju.
Malo je poznato da su emocionalni činitelji snažno povezani s reumatoidnim artritisom. Ovaj poremećaj čini se pogađa žene koje imaju sklonost potisnuti svoje osjećaje, koje, umjesto da se razljute i suoče s ozbiljnim emocionalnim problemima, prihvaćaju pasivnost i potištenost kao reagiranje na životne probleme.
Uska je veza između emocija, položaja tijela i mnogih ortopedskih tegoba koje se javljaju. Nervozne i frustrirane osobe drže glavu na poseban način, neprirodno, uz stalnu prenapregnutost mišića vratne kralješnice. Takvo držanje uzrokuje oštećenja na kralješnici. Iz sličnih razloga utučeni, žalosni, nesigurni i bezvoljni ljudi imaju spuštenu grudnu kralješnicu.
„Katkada već po rendgenskoj snimci kralješnice pacijenta mogu naslutiti o kakvom se psihološkom profilu radi – kaže Kazuhiro Minatioya – Vrijedi i obrnuto: po ponašanju pacijenta često unaprijed zaključim kakva bi mogla biti slika njegove kralješnice.“
Ortopedi odavno već znaju i upozoravaju: Nakon duljeg vremena depresivna stanja uzrokuju dugotrajnu napetost muskulature, a da čovjek nema mogućnosti za rasterećenje. Posljedica je toga ukrućenost mišića, što pak djeluje na nepravilno opterećenje kralješaka. Tjelesno preopterećenje organizam još može kompenzirati, ali ako je posrijedi i psihička prenapetost, nastaje istinska bolest.
SMRT RANE MIROVINE
Nije novost i nije nepoznato koliko stres pridonosi nastanku i pogoršanju bolesti, no još uvijek se malo zna o tome što sve predstavlja stres za organizam. Jasno je, naime, da velika opasnost po zdravlje prijeti osobi koja je u prometnoj nesreći izgubila svoje najdraže ili osobi koja je preživjela zemljotres i sl. No, mnogo je manje poznato da je i stanje euforične radosti (koje u pravilu ne bismo svrstali pod stresove) vrlo opasno i može katkad rezultirati tragičnim posljedicama. Također se malo zna o nekim specifičnim životnim situacijama koje izazivaju stres sa svim negativnim posljedicama po mentalno, ali i fizičko zdravlje.
Trenutak umirovljenja, umjesto da označi radost i olakšanje nakon desetljeća mukotrpna rada, često je fatalna prekretnica u životu. Medicinski, rezultat takvog pomaka može biti katastrofalan. U prvih nekoliko godina poslije umirovljenja srčani napadaji i broj oboljenja od raka naglo rastu, a smrt pogađa ljude koji su inače prije mirovine bili zdravi. Smrt rane mirovine, kako se taj sindrom naziva, ovisi o spoznaji da su prošli dani kad je netko bio koristan; to je samo zapažanje, ali za nekoga tko ga se čvrsto drži, ono je dovoljno da prouzroči bolest ili smrt.
Još je manje poznata činjenica da je sjećanje na stres katkad jednako pogubno kao i trenutak stresa sam za sebe. Naime, sjećanje, premda tek misao, potiče istu struju destruktivnih hormona kao i stres.
Mnogo bi se još moglo pisati o nevjerojatnom utjecaju misli na naše tijelo, duh, zdravlje i kompletan život, te na brojne aspekte joge koji nam mogu pomoći. Posebne teme, koje zahtijevaju i zasebnu obradu su slučajevi kad psiha i negativne emocije stvaraju bolest u našem tijelu (u njegovom fizičkom dijelu), zatim načini liječenja pozitivnim mislima, pa čak i samim smijehom, kako mislima možemo stvarati (ili razarati) imunitet, te na kraju ono najvažnije – kako možemo promijeniti naše misli i usmjeriti ih u pravcu u kojem želimo … no ostavimo ove teme za neki drugi članak.
